Metodom sterilizacije se za zimu mogu saučuvati mnoge namirnice, bez potrebe dodavanja šećera, konzervansa, soli ili sirćetne kiseline.
Osnovni postupak je sledeći: pripremite tegle sa metalnim poklopcima na zavrtanje, pri čemu je bitno da poklopci budu neoštećeni i da ne „preskaču“, tj. da se mogu čvrsto zavrnuti. U tegle sipajte namirnicu po želji i napunite ih do oko 1 cm od vrha. Zavrnite jako poklopce. Tegle ređajte u dubok, veliki lonac, postavljen na dnu kuhinjskom krpom, da ne bi tegle direktno stavljali na metal, pa da se razbiju. Nalijte preko hladnu vodu, da prekrije poklopce bar 1 cm. Uključite ringlu i sačekajte da voda u potpunosti proključa. Od tog trenutka počinje sterilizacija. Kuvajte barem 5 minuta, a po potrebi i do 20 minuta. Skinite sa ringle i ostavite tegle da se ohlade u vodi, pa ih izvadite i odložite u ostavu. Evo nekoliko namirnica koje možete ostavljati na ovaj način.
Osnovni postupak je sledeći: pripremite tegle sa metalnim poklopcima na zavrtanje, pri čemu je bitno da poklopci budu neoštećeni i da ne „preskaču“, tj. da se mogu čvrsto zavrnuti. U tegle sipajte namirnicu po želji i napunite ih do oko 1 cm od vrha. Zavrnite jako poklopce. Tegle ređajte u dubok, veliki lonac, postavljen na dnu kuhinjskom krpom, da ne bi tegle direktno stavljali na metal, pa da se razbiju. Nalijte preko hladnu vodu, da prekrije poklopce bar 1 cm. Uključite ringlu i sačekajte da voda u potpunosti proključa. Od tog trenutka počinje sterilizacija. Kuvajte barem 5 minuta, a po potrebi i do 20 minuta. Skinite sa ringle i ostavite tegle da se ohlade u vodi, pa ih izvadite i odložite u ostavu. Evo nekoliko namirnica koje možete ostavljati na ovaj način.
Paradajz. Ako ovako ostavljate paradajz, prvo ga sameljite ili iseckajte, zatim ga sipajte u tegle i nemojte dodavati soli (a po želji dodajte malo začinskog bilja). Zatvorite i kuvajte tegle s paradajzom malo duže, oko 20 minuta, jer će tako biti ukusniji i imaće više zdravog likopena u sebi. Paradajz je jedna od retkih namirnica koje kuvanjem postaju zdravije, pa ako želite gušći paradajz, slobodno ga tradicionalno ukuvajte na šporetu (ali bez soli!), pa ga sipajte hladnog u tegle i sterilišite kako je gore opisano.
Kompot. Isecite ili očistite kruške, jabuke, šljive, grožđe. Voće možete i ne morate ljuštiti. Napunite tegle voćem i po želji dodajte malo nekog zdravog zaslađivača (agave sirup ili ječmeni, odnosno pirinčani slad). Sipajte vodu do 1 cm ispod vrha tegle. Umesto vode, ukoliko niste dodavali agave sirup ili slad, možete voće preliti sokom od jabuke ili grožđa (sveže isceđenim). Zavrnite poklopac i sterilišite oko 5 minuta, po gore opisanoj metodi.
Sok ili voćni pire. Sterlizacijom možete ostaviti i sveže isceđene sokove od jabuka, krušaka, grožđa, šljiva... Sok sipajte u teglu, zavrnite i sterilišite 5 minuta. Ovako pripremljeni sokovi će biti divan napitak ili materijal za makrobiotičke muffine i druge zdrave kolače. Takođe, ovako možete ostaviti i gusto ispasirani voćni pire od krušaka ili jabuka, po želji zaslađen medom.
Slatkiš iz bakinog kuvara
Ukoliko želite da tokom zime imate zdrav slatki voćni namaz, bez dodatog nezdravog šećera, onda obavezno morate da pripremite pravi starinski pekmez od šljiva bez šećera. Za ovu „akciju“ ćete ipak morati da odvojite dosta vremena, ali će vam se uloženi trud sigurno isplatiti.
Ukoliko želite da tokom zime imate zdrav slatki voćni namaz, bez dodatog nezdravog šećera, onda obavezno morate da pripremite pravi starinski pekmez od šljiva bez šećera. Za ovu „akciju“ ćete ipak morati da odvojite dosta vremena, ali će vam se uloženi trud sigurno isplatiti.
Starinski pekmez. Šljive očistite od koštica, ali ih ne ljuštite. Ubacite u veliku šerpu i kuvajte pekmez nekoliko sati, dok se ne zgusne. Pošto ovaj pekmez dosta prska i može strašno da opeče, najbolje je da ga kuvate na seoskom šporetu ili na otvorenoj vatri. Veće količine voća (20 i više kilograma) morate da kuvate čitav dan. Pekmez je gotov tek onda kada pobodena kutlača u njemu ostane da stoji uspravno. Kad se pekmez prohladi, po želji dodajte seckane orahe, lešnike ili bademe. Na isti način se pravi bosanski bestilj, samo što se šljive prvo raskuvaju u vrlo malo vode, sa karanfilčićima i korom limuna, pa se ispasiraju kroz đevđir, da se očiste od kožica i koštica. Propasirane šljive dalje kuvate kao što je gore opisano, dok se ne poptuno ne zgusne. Vreli pekmez ili bestilj sipajte u čiste tegle (najbolje kratko sterilisane u rerni na 200 stepeni), pa preko površine prelijte tankim slojem agave sirupa ili malteksa - to će sigurno sprečiti buđ da se pojavi. Tegle držite u hladnom špajzu ili podrumu.
Turšija - najbolji probiotik
Na isti način kao što se kupus kiseli samo sa solju, možete ostaviti i drugo povrće. Nije potrebno dodavati nezdravu esenciju ili konzervans. Obilnu rafinisanu so zamenite krupnom nerafinisanom morskom solju. Prema makrobiotici, kiseli kupus i drugo povrće ostavljeno na ovaj način, zdravo je jesti svakodnevno u malim količinama (par kašičica). Turšiju je pre jela potrebno oprati od soli. Ono što je bitno u turšiji nalazi se natopljeno u vlaknima povrća, a to su žive bakterijske probiotičke kulture, iste one koje se nalaze u probiotičkim jogurtima. Dakle, i pre popularnosti probiotičkog jogurta mi smo ove, za bolje varenje korisne bakterije, unosili putem tradicionalnog kiselog kupusa! Upravo iz ovog razloga, kupovna turšija je u najmanju ruku potpuno beskorisna, jer je uvek sterilisana, a time su ubijene i sve korisne probiotičke bakterije. Povrće poput kelerabe, šargarepe, paškanata, paprike, krastavca i drugog, ukiselite tako što ćete ga iseći ili narendati, pa ređati u bure ili kakvu posudu. Stavljajte sloj povrća, pa posipajte morskom solju. Stavite preko turšije čist tanjir ili odgovarajući predmet, pa preko njega kamen, da se napravi pritisak, koji će izvući vodu iz povrća i ubrzati fermentaciju. Turšiju je najbolje da pripremate i držite u hladnom špajzu ili podrumu. Ovakve turšije možete pripremati i u japanskoj posudi koja se zove cukemonoki (ima je u boljim prodavnicama zdrave hrane).
NAPOMENA: Ovo je moj skraćeni i delimično izmenjeni tekst objavljen u magazinu "Sensa""SENSA"
Na isti način kao što se kupus kiseli samo sa solju, možete ostaviti i drugo povrće. Nije potrebno dodavati nezdravu esenciju ili konzervans. Obilnu rafinisanu so zamenite krupnom nerafinisanom morskom solju. Prema makrobiotici, kiseli kupus i drugo povrće ostavljeno na ovaj način, zdravo je jesti svakodnevno u malim količinama (par kašičica). Turšiju je pre jela potrebno oprati od soli. Ono što je bitno u turšiji nalazi se natopljeno u vlaknima povrća, a to su žive bakterijske probiotičke kulture, iste one koje se nalaze u probiotičkim jogurtima. Dakle, i pre popularnosti probiotičkog jogurta mi smo ove, za bolje varenje korisne bakterije, unosili putem tradicionalnog kiselog kupusa! Upravo iz ovog razloga, kupovna turšija je u najmanju ruku potpuno beskorisna, jer je uvek sterilisana, a time su ubijene i sve korisne probiotičke bakterije. Povrće poput kelerabe, šargarepe, paškanata, paprike, krastavca i drugog, ukiselite tako što ćete ga iseći ili narendati, pa ređati u bure ili kakvu posudu. Stavljajte sloj povrća, pa posipajte morskom solju. Stavite preko turšije čist tanjir ili odgovarajući predmet, pa preko njega kamen, da se napravi pritisak, koji će izvući vodu iz povrća i ubrzati fermentaciju. Turšiju je najbolje da pripremate i držite u hladnom špajzu ili podrumu. Ovakve turšije možete pripremati i u japanskoj posudi koja se zove cukemonoki (ima je u boljim prodavnicama zdrave hrane).
NAPOMENA: Ovo je moj skraćeni i delimično izmenjeni tekst objavljen u magazinu "Sensa""SENSA"
super saveti ;(
ОдговориИзбриши